POJAŠNJENJE PRIMJENE ZAKONA O POREZNOM SAVJETNIŠTVU

Ovime se u nastavku pojašnjava primjena Zakona o poreznom savjetništvu („Narodne novine“,
br.: 127/00, 76/13 i 115/16) kojeg su zadnje izmjene stupile na snagu 01.01.2017. godin, a koje
je Europska Komisija kroz IMI procedure EU dana 27.10.2016. ocijenila sukladnima Direktivi
2006/123/EZ Europskog Parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o slobodi pružanja usluga
na unutarnjem tržištu, te Direktivi 2005/36/EZ Europskog Parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005.
o priznavanju stručnih kvalifikacija, za stručno zvanje „porezni savjetnik“ i reguliranu djelatnost
„porezno savjetništvo“ koja postoji u Republici Hrvatskoj od 2001. godine.

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o poreznom savjetništvu („Narodne
novine“, br. 115/16), poreznim savjetnicima se kroz ta usklađenja sa EU stečevinom
propisuje da, osim do tada kroz samostalnu djelatnost i kroz javna trgovačka društva, mogu
obavljati djelatnost i kroz novi pravni oblik – društvo s ograničenom odgovornošću za porezno
savjetništvo. Usklađene odredbe dalje propisuju: ovlasti, stjecanje diplome i ovlaštenja za
zvanje porezni savjetnik, način upisa u imenike osoba i društava iz RH i EU, ovlasti za
obavljanja djelatnosti u pojedinom pravnom obliku, predstavljanje, obvezu osiguranja, te
ovlasti Komore.

Poznato je da se od početka primjene i stupanja na snagu Zakona o poreznim
savjetništvu („Narodne novine“, br. 127/00) od dana 01.01.2001. godine u sudskom registru
trgovačkih sudova nije mogla upisati djelatnost „porezno savjetništvo“, niti su se mogla
registrirati javna trgovačka društva (JTD) za „porezno savjetništvo“, osim kada bi kao dokaz
priložila da su svi članovi tog društva položili ispit za poreznog savjetnika i dobili odobrenje za
rad.
Uvođenjem dodatnog pravnog oblika „d.o.o. za porezno savjetništvo“ u članku 17.a)
Zakon propisuje uvjete osnivanja i obavljanja djelatnosti u d.o.o. za porezno savjetništvo, da
jedan ili više poreznih savjetnika upisanih u Imenik Komore mogu osnovati društvo s
ograničenom odgovornošću za porezno savjetništvo, te da u nazivu tvrtke d.o.o. treba
koristiti oznaku »za porezno savjetništvo«, kako je propisano i za javna trgovačka društva.
Nadalje članak 17. a), koji je u cijelosti usklađen s Direktivom 2005/36/EZ od 7. rujna
2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija, propisuje da većinu članskih i upravljačkih prava
imaju porezni savjetnici (min. 51%), a ne i druge osobe koje nemaju takve stručne
kvalifikacije, koji uvjet je Europska Komisija ocijenila sukladnim zahtjevu za opravdanošću i
proporcionalnošću iz članka 15., stavka 1. i 2., u vezi s člankom 15., stavkom 3. Direktive
2006/123/EZ o uslugama.
Stoga je ovim izmjenama bilo nužno brisati naslov iznad čl.7. „Osobe ovlaštene za
ograničeno porezno savjetništvo“ i redefinirati članak 7. Zakona, obzirom da takvih osoba ili
ovlaštenja, niti institucije koja su ih izdavali nije bilo u Republici Hrvatskoj, pa nije ni mogla
biti predmet zakona koji se usklađuju reguliranu profesiju u RH.

 

Nadalje, članak 2. Zakona o poreznom savjetništvu („Narodne novine“, br.: 127/00,
76/13 i 115/16), u stavku 2. nabraja osnovne skupine poslova u djelatnosti poreznog
savjetništva, te u stavku 3. one koje obuhvaćaju poslove koje mogu obavljati i sve druge
srodne djelatnosti, tj. poslove koji se dijele sa svima, pa i srodnim profesijama:
Članak 2., stavak 2. Zakona:
(2)Porezno savjetništvo je djelatnost davanja savjeta o pitanjima iz zakonodavstva
vezanog za poreze i druga javna davanja, izrada i ovjera poreznih prijava i drugih akata u
porezno-pravnom odnosu, kontinuirano ugovoreni nadzor pravilnosti vođenja poreznih i
računovodstvenih evidencija koje se vode radi izrade poreznih prijava i drugih poreznih
isprava i porezno praćenje pojedinog poreznog obveznika koje porezna uprava uzima u obzir
prilikom sustavne procjene umanjenja rizika prije pokretanja nadzora, stjecanja posebnog
statusa tog poreznog obveznika u svrhu promicanja dobrovoljnog ispunjenja poreznih obveza
pred poreznim tijelima i drugih poreznih postupaka, zastupanje u svim poreznim i
prekršajnim postupcima pred poreznim tijelima, sudjelovanje u poreznim upravnim
sporovima, vještačenja po odluci suda i/ili poreznog tijela u poreznim predmetima.
Članak 2., stavak 3. Zakona:
(3) Uz poslove poreznog savjetništva mogu se obavljati i poslovi vođenja poslovnih
knjiga, izrada financijskih izvješća, usluge iz područja računovodstva i financija, usluge
procjene vrijednosti poduzeća i druge srodne usluge.
Porezni savjetnici i revizori, iako srodne profesije, svaka za sebe spada u regulirane
profesije Republike Hrvatske, a poslove, ovlasti, polaganja ispita, upis u komore,
kontinuirano obrazovanje, etički kodeks obavljanja djelatnosti, predstavljanje, metodologiju,
nadzor, osiguranje i ostalo, za ovlaštene revizore i revizorska društva propisuje Zakon o
reviziji, dok za ovlaštene porezne savjetnike i društva za porezno savjetništvo to propisuje
Zakon o poreznom savjetništvu.
Računovodstvo kao djelatnost u Republici Hrvatskoj nije regulirana profesija sa
stručnom kvalifikacijom u smislu Direktive o reguliranim profesijama. Kao podgrana tih dvaju
profesija, računovodstvo je u obje te regulirane profesije (za porezno savjetništvo i reviziju)
obuhvaćeno ispitnim predmetom kod stjecanja ovlaštenja, što osigurava da se ta djelatnost
računovodstva može obavljati u obje te profesije.

Temeljem iznesenog daju se daljnja pojašnjenja:

1. Izmjene Zakona (Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poreznom savjetništvu
(„Narodne novine“, br. 115/16)) ni u jednom segmentu ne krše neka od temeljnih
načela pravne stečevine Europske unije, niti ograničavaju. Sve pravne i fizičke osobe i
dalje mogu samostalno izrađivati, ovjeravati i predavati sve svoje financijske
izvještaje i porezne prijave. To znači da to mogu samostalno obavljati sve revizorske,
računovodstvene i druge tvrtke za sebe i svoje potrebe.

2. Računovodstvene tvrtke i obrti mogu obavljati računovodstvenu djelatnost za sve
preuzete računovodstvene poslove, kao i do sada (iako za ništa nisu licencirani ni
ovlašteni), jer u osnovi pružaju usluge iz članka 2., stavka 3. Zakona o poreznom
savjetništvu, tj. one poslove koji se dijele: „poslovi vođenja poslovnih knjiga, izrade
financijskih izvješća, usluge iz područja računovodstva i financija, … i druge srodne
usluge“. Te druge srodne usluge ukjučuju usluge izrade poreznih prijava (bez ovjere u
svojstvu poreznog savjetnika i bez kontinuiranog praćenja iz članka 2., stavka 2.
Zakona), te ih mogu slati za kiljente u njihovo ime kroz sustav e-Porezna/JPP kao i do
sada.

3. Revizorske tvrtke mogu obavljati sve prethodno navedene usluge iz članka 2., stavka
3. Zakona o poreznom savjetništvu, ali i porezne savjete uz ograničenja kako to
propisuje članak 7. Zakona o poreznom savjetništvu:
Iznimno od odredbi članka 6. ovoga Zakona, porezne savjete mogu ograničeno u
okviru svoje djelatnosti, ali bez prava na potpisivanje poreznih prijava, kontinuiranog
ugovorenog nadzora pravilnosti vođenja poreznih evidencija iz članka 2. stavka 2.
ovoga Zakona, sudjelovanja i zastupanja stranke u poreznim i prekršajnim
postupcima pred poreznim tijelima i poreznim upravnim sporovima, obavljati
samostalni ovlašteni revizori i revizorska društva u okviru svoje ovlasti iz Zakona o
reviziji.
Stoga revizorske tvrtke, ali ni sve druge, ne mogu ni nakon izmjena zakona istaknuti u
naslovu tvrtke „za porezno sajetništvo“ niti upisati djelatnost „porezno savjetovanje“
koja je i dalje regulirana profesija sa stručnom kvalifikacijom u Republici Hrvatskoj.
Isto tako ni porezni savjetnici ne mogu upisati u naslovu svojeg d.o.o. da je „za
reviziju“ niti obavljati djelatnost revizije, iako je revizija srodna profesija i u širem
tumačenju omogućena člankom 2., stavkom 3. Zakona: „i druge srodne djelatnosti“ .

4. Naime, članak 11., stavak 1. Zakona o poreznom savjetništvu pojašnjava tko se sa
stručnim zvanjem i ovlaštenjem na reguliranom tržištu Republike Hrvatske unutar EU
može predstavljati kao „porezni savjetnik“ ili pri obavljanju djelatnost istaknuti
„porezno savjetništvo“:
(1) Fizičke i pravne osobe koje nisu navedene u člancima 6., 6.a), te 9.a) do 9.f) ovoga
Zakona ne smiju obavljati djelatnost poreznog savjetništva niti se predstavljati za
poreznog savjetnika.

Izmjene članka 11. Zakona isto su posljedice Direktive o slobodi pružanja usluga
kojom se uvodi pravni oblik d.o.o. za porezno savjetiništvo, za koja društva Imenik (uz
JTD za porezno savjetništvo) vodi i nadzire HKPS. Ovime se jasnije postavljaju pravila
u cilju zaštite regulirane profesije poreznog savjetništva u Republici Hrvatskoj i osobe
koje su za to potpuno profesionalno ovlaštene da se ne dogod preklapanje s
ovlastima drugih reguliranih profesija (njihovih registara i imenika). Stoga
predstavljanje bilo koga za „poreznog savjetnika“, a tko nije položio ispit i stekao
stručnu kvalifikaciju porezni savjetnik ili istu nije regulirao u skladu sa Zakonom bilo bi
protivno vladavini prava, javnom interesu, zaštiti zakonitosti, Zakonu o poreznom
savjetništvu i citiranim odredbama direktiva EU.

Prijelazno razdoblje do potpune primjene članka 11. je 31.12.2017., do kada se
trebaju uskladiti ili brisati djelatnosti „porezno savjetništvo“ u društvima (d.o.o.) koja
ne udovoljavaju Zakonu o poreznom savjetništvu. Nakon toga, tj. od 01.01.2018.
godine, propisano je da se sve druge osobe neće moći predstavljati kao porezni
savjetnici, niti će moći u tvrtkama registrirati djelatnost porezno savjetništvo, bez da
prethodno polože ispit i steknu uvjete, tj. da do/registriraju d.o.o. za porezno
savjetništvo sukladno članku 17.a) uz ispunjenje uvjeta iz članka 6., stavka 3. Zakona
o poreznom savjetništvu.

Na kraju, razvidno je da će svaka stručna osoba, revizor, računovođa ili druga domaća ili
strana osoba (obzirom da je istim izmjenama Zakona ukinit uvjet prebivališta u Republici
Hrvatskoj), a koja zadovolji opće uvjete za pristupanje ispitu, kada položi ispit za poreznog
savjetnika, biti upisana u Imenik HKPS i dobiti diplomu o stjecanju zvanja porezni savjetnik.
Odobrenja za rad poreznog savjetnika dodjeljuje se kada osoba koja je stekla zvanje
poreznog savjetnika započne s obavljanjem registrirane djelatnosti poreznog savjetništva u
okviru samostalne djelatnosti, ili kroz javno trgovačkom društvo.
Ako osoba, koja stekne zvanje poreznog savjetnika, odluči osnovati d.o.o. za porezno
savjetništvo dobit će odobrenje za rad ako su zadovoljeni uvjeti iz članka 17.a) i članka 6.,
stavka 3. Zakona.
Svi porezni savjetnici mogu upisati i obavljati djelatnosti navedene u čl.2.st.2. i 3. Zakona.
Niti jedan drugi propis u Republici Hrvatskoj ne može biti suprotan Zakonu o poreznom
savjetništvu, niti može davati nekome ovlasti ili propisati ograničenja za rad poreznih
savjetnika koja nisu predviđena ovim Zakonom.

mr.sc. Damir Brajković
predsjednik HKPS

Preuzmite dokument u PDF formatu.