25 GODINA POREZNOG SAVJETNIŠTVA – NOVO POGLAVLJE SNAŽNIJE STRUKE

Hrvatska komora poreznih savjetnika je Konferencijom „25 GODINA POREZNOG SAVJETNIŠTVA-NOVO POGLAVLJE SNAŽNIJE STRUKE“ i svečanom Skupštinom  obilježila dva značajna jubileja: 25 godina donošenja Zakonu o poreznom savjetništvu i 15 godina osnutka Komore.

Predsjednika Komore, Ivan Čevizović  je u svom uvodnom predavanju istaknuo kako se porezno savjetništvo tijekom proteklih 25 godina značajno razvilo i promijenilo. Suvremeno porezno savjetništvo više nije usmjereno isključivo na pravilno obračunavanje poreznih obveza i pravodobno podnošenje poreznih prijava, već se sve veći naglasak stavlja na prepoznavanje i upravljanje poreznim rizicima, strateškom poreznom planiranju te uspostavljanju dugoročnog partnerskog odnosa s klijentima. O važnosti poreza u financiranju javnih rashoda govorila je zamjenica ravnatelja Porezne uprave, gospođa Marijana Vuraić Kudeljan istaknuvši kako se približno 54 % ukupnih prihoda državnog proračuna ostvaruje od poreza. Porezni sustav stoga ima iznimno važnu ulogu u osiguravanju stabilnosti javnih financija, ali i stvaranju uvjeta za gospodarski razvoj i konkurentnost hrvatskog gospodarstva. U tom kontekstu važnu ulogu imaju svi sudionici poreznog sustava-institucije koje oblikuju i provode poreznu politiku, porezni obveznici i porezni savjetnici kao stručna podrška u razumijevanju i primjeni sve složenijih poreznih propisa. Digitalna transformacija poreznog sustava, Fiskalizacija 2.0 i uvođenje strukturiranih elektroničkih računa predstavljaju značajne promjene za porezne obveznike, ali i za poreznu struku. Uz nacionalne reforme sve veći utjecaj na hrvatski porezni sustav imaju i europske i međunarodne inicijative, uključujući globalni minimalni porez, odnosno OECD-ov projekt Pillar Two, kao i nove inicijative Europske komisije usmjerene na pojednostavljenje poreznih pravila i administrativne suradnje. O izazovima i očekivanim učincima tih promjena govorile su porezne savjetnice Biljana Švaljek i Daniela Moskalj, naglašavajući potrebu pravodobnog praćenja regulatornih promjena i njihova razumijevanja u nacionalnom i međunarodnom kontekstu. Posljednje predavanje prvog dana na temu kibernetičkih rizika održao je izv. prof. dr. sc. Marko Čular s Ekonomskog fakulteta u Splitu. Posebni naglasak stavljen je na to što je upravljačkim tijelima zaista potrebno za donošenje dobrih odluka kao što su stvarni uvid, a ne samo kontrole, povezanost, oprez od lažnog osjećaja sigurnost, kao i jedinstvena i usklađena slika kibernetičkih rizika.

Radni dio završio je panel raspravom  o poreznoj politici, reformskim izazovima, konkurentnosti gospodarstva i održivosti javnih financija na kojoj su sudjelovali mr.sc. Boris Lalovac, predsjednik Odbora za financije i državni proračun u Hrvatskom saboru, Josip Lozančić, bivši ravnatelj Porezne uprave i ekonomska analitičarka Vedrana Pribičević. Sudionici su razmijenili mišljenja o dosezima poreznih reformi, strukturi javnih prihoda i rashoda, učinkovitosti korištenja proračunskih sredstava kao i potrebi daljnjih strukturnih promjena koje bi pridonijele dugoročnoj konkurentnosti gospodarstva.

Istog dana je održana svečana Skupština povodom obilježavanja 25 godina Zakona o poreznom savjetništvu i 15 godina osnutka Hrvatske komore poreznih savjetnika. Sjednici su, uz kolege porezne savjetnike prisustvovali brojni uzvanici. U ime predsjednika Republike Hrvatske sjednici je nazočila gospođa Martina Ciglević, pomoćnica savjetnika Predsjednika Republike za ekonomiju, u ime predsjednika Vlade Republike Hrvatske i predsjednika Hrvatskog sabora sjednici je nazočio potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić, bivša ministrica financija, gospođa Martina Dalić koja je sazvala osnivačku Skupštinu Komore, Josip Lozančić, bivši ravnatelj Porezne uprave koji je predsjedao osnivačkom Skupštinom Komore, uz uzvanike iz akademske zajednice, sudačke vlasti kao i strukovnih komora iz zemlje i inozemstva. Bila je ovo prilika za prisjećanje na početke poreznog savjetništva u Republici Hrvatskoj i ljude koji su doprinijeli osnivanju i razvoju Komore i promicanju profesije. Za poseban doprinos zahvalnice su primili: Martina Dalić i Josip Lozančić, Marijana Vuraić Kudeljan, Tereza Rogić Lugarić, Ivica Pervan i Damir Brajković.

Drugi dan konferencije počeo je predavanjem Stefana Ferma o regulaciji poreznog savjetništva u Italiji nakon kojeg je uslijedila zanimljiva panel rasprava o zakonskom uređenju poreznog savjetništva u Sloveniji, Srbiji, Crnoj Gori, Njemačkoj i Sjevernoj Makedoniji.  Konferencija je ujedno bila i prilika za potpisivanje Sporazuma o suradnji između Hrvatske komore poreznih savjetnika i Ordine dei Dottori Commercialisti e degli Esperti Contabili di Trieste.

U nastavku konferencije uslijedila su predavanja prof.dr.sc. Dalije Suše Vugec na temu poreznog savjetovanja i umjetne inteligencije, te poreznog savjetnika Nikše Crljena na temu korištenja elektroničke isprave u poreznom nadzoru. Iako je umjetna inteligencija posljednjih godina sve više prisutna u svakodnevnom životu i poslovanju, na poreznom savjetniku i dalje ostaje stručna prosudba, provjera i odgovornost kao i neposredni kontakt s klijentom. Također, umjetna inteligencija ne odgovara točno bez svih podataka i ne razumije kontekst, već može biti koristan alat u radu poreznih savjetnika.  Prof. dr.sc. Nataša Žunić Kovačević održala je predavanje o profesionalnoj tajni u praksi suda EU što je izuzetno bitna temi za porezne savjetnike. Kroz predavanje je naglasila  da poreznosavjetnička tajna nije zaštićena kao odvjetnička, te da Komora mora inicirati jasnije zakonsko uređenje profesionalne tajne, kako kroz Zakon o poreznom savjetništvu, tako i kroz Zakon o administrativnoj suradnji u području poreza. Prof. dr. sc. Ivica Pervan s Ekonomskog fakulteta u Splitu prezentirao je rezultate istraživanja na temu  „Porez na prekomjernu dobit: je li porezno uređenje u 2022. godini potaknulo upravljanje dobiti hrvatskih proizvodnih poduzeća?“. Istraživanje je provedeno na uzorku hrvatskih proizvodnih poduzeća, a uočene prakse upravljanja dobiti nisu bile uzrokovane isključivo propisima o porezu na prekomjernu dobit, već se mogu povezati i sa zaduženošću poduzeća, njegovom profitabilnošću te općom razinom oporezivanja. Na samom kraju konferencije zabavili smo se temom koja je značajno prisutna u poslovanju, a to je Fiskalizacije 2.0 prvu godinu primjene, kao i novosti koje nas očekuju u 2027. godini.